Jedan od globalnih trendova današnjice je zdrava prehrana. Nastao je kao odgovor na loše prehrambene navike stanovnika razvijenih zemalja svijeta. Kao rezultat, više od dvije trećine odrasle populacije SAD-a ima prekomjernu težinu i smatra se pretilo.
Ista situacija pogađa i preko 40 % odraslih u zemljama Europske unije. Posljednja istraživanja ukazuju kako loša statistika nije zaobišla ni Hrvatsku. Dvije trećine odraslih Hrvata ima probleme s viškom kilograma. A s viškom kilograma dolaze i zdravstveni problemi.
Koja hrana je zdrava hrana?
Kao uobičajen odgovor na globalne, primarno zdravstvene probleme, nastao je koncept zdrave hrane. Tijekom vremena je postao mainstream u literaturi i medijima.
Svakodnevno smo sve više izloženi raznovrsnim savjetima što je zdravo, a što ne. Naglašava se manjak unosa svježeg voća i povrća, hrane bogate vlaknima i potreba za češćom konzumacijom ribe. Istodobno nas se potiče na smanjeni unos takozvane “procesuirane hrane”.
Međutim, potrebno je stati i što je zapravo zdrava hrana? Koja hrana je nezdrava? I da podjela na zdravu i nezdravu hranu zaista točna?
Odgovor na ova pitanje je iznenađuje jednostavan. Ne postoji nezdrava hrana. Naime, svaka hrana je zdrava hrana i nije ispravno hranu dijeliti na zdravu i nezdravu.
Koja hrana se zakonski smatra zdravom?
Zdravom se smatra hrana koja:
- ispunjava sve zakonske preduvjete
- ima ishodovane dozvole za stavljanje na tržište.
Među zdravu hranu se stoga ubraja i takozvana procesuirana hrana. No, ona se u novije vrijeme pogrešno koristi kao sinonim za nezdravo.
Za određenu hranu instinktivno mislimo da je zdrava, poput svježe jabuke ili zelene salate. Ali to ne mora nužno biti točno.
“Zdrava hrana” nije uvijek zdrava?
Svježe povrće i voće, losos, piletina, ili već spomenuta jabuka, ne moraju uvijek nužno biti zdravi. Neadekvatni uvjeti uzgoja, skladištenja, transporta i prodaje mogu značajno utjecati na kvalitetu proizvoda. A time i na ljudsko zdravlje.
Konzumirati samo namirnice koje nose atribut takozvane zdrave hrane, nije ispravan pristup prehrani. Primjerice, osobe koje izbjegavaju konzumaciju mesa ili ribe su zbog rizika od nedostatka proteina izložene brojnim zdravstvenim poteškoćama poput učestalih infekcija, oboljenja bubrega i sl.
Selektivan pristup u odabiru namirnica može imati negativne posljedice na naše zdravlje.
Kako odabrati odgovarajuće namirnice?
Kategorizirati hranu na zdravu i nezdravu potpuno je pogrešan pristup. Umjesto toga trebamo težiti pravilnoj prehrani. Pravilna prehrana je pristup koji se zasniva na kombinaciji namirnica. One nam trebaju osigurati potrebnu količinu energije, nutrijenata i vlakana.
Prvi korak u primjeni pravilne prehrane je prestati hranu pogrešno kategorizirati. Nema “zdrave“ i “nezdrave” hrane.
Umjesto toga “nepravilne prehrambene navike” treba zamijeniti “pravilnim”. Pritom treba voditi računa o optimalnom unosu hranjivih tvari koje su nam potrebne za:
- zadovoljenje energetskih potreba
- svakodnevno funkcioniranje
- odgovoran odnos prema zdravlju.
Pravilna i zdrava prehrana
U pravilnoj prehrani treba voditi računa o ravnoteži i raznolikosti kako bismo ne bi zanemarili naše fiziološke potrebe i ugrozili naše zdravlje. Prehranu trebaju biti uključeni
- voće i povrće
- cjelovite žitarice
- mlijeko i mliječni proizvodi
- meso i perad, riba
- jaja
- orašasto voće i sjemenke.
Drugi korak je razumjeti i poslušati sebe. Naime, prehrambene potrebe su individualne i nije ih moguće generalizirati. Nije moguće ponuditi jedan opći i univerzalni pravilan pristup prehrani.
Za pravilnu prehranu je potrebno uvažiti osobne karakteristike pojedinaca. To su dob, zdravstvena stanja, način života i druga obilježja. ali i preferencija prema određenoj hrani, okusima i sl. Pravilna prehrana ne mora smanjiti užitak koji hrana predstavlja.
Sklonost prema slatkišima ne znači potpunu i trajnu apstinenciju od čokolade. To samo znači konzumaciju odgovarajuće vrste na odgovarajući način te vodeći računa i o drugim namirnicama koje čine svakodnevnu prehranu.
Iskreni prehrambeni proizvodi kao put do zdrave prehrane
Na kraju, ali ne i najmanje važno, jest upoznati hranu koju jedemo. Veliki izvor informacija su nam zasigurno deklaracije na proizvodima. Deklaracije daju informacije o sastavu i podrijetlu proizvoda. Oni su ujedno i dokaz o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti proizvoda. Na deklaracijama se nalaze i podaci o sastojcima, alergenima te podaci o energetskoj vrijednosti i količini nutrijenata. Iako su važan izvor informacija čitanjem deklaracija se nažalost ne može doznati ništa o uvjetima uzgoja, proizvodnje ili transporta hrane.
U novije vrijeme potrošači se stoga sve više informiraju o hrani putem Interneta. Značajan trend su i aplikacije koje daju informacije o sljedivosti hrane.
Moderna tehnologija nam tako omogućava da doznamo zanimljive informacije o hrani. Primjerice, za tunu možemo danas doznati kako i gdje je ulovljena. Ako se dobro informiramo, možda doznamo i koji je postupak prošla prije dolaska na naš tanjur. Možemo upoznati i ribare te odabrati one kojima vjerujemo.
Povjerenje u proizvod, proizvođače, radnike, trgovce i druge sudionike u opskrbnom lancu hrane postaje ključni čimbenik u pravilnoj prehrani. Kada znamo kako je hrana uzgojena, odakle dolazi i tko je sve bio uključen u proizvodni i logistički proces možemo odabrati onu koja nam najviše odgovara. Svojom željom da se pravilno hranimo donosimo dobre odluke za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji. Također, djelujemo pozitivno i na zajednicu. Željom za poznavanjem hrane koju konzumiramo stimuliramo primjenu odgovorne i dobre prakse u proizvodnji hrane. Potičemo poduzetnike da budu transparentni. Da budu iskreni.